• Nadimci kojima se deca predstavljaju koristeći se komunikacijskim uslugama putem interneta mogu izazvati reakcije drugih, što znači da bi bilo dobro izabrati nadimak koji neće provocirati.
• Većina četova sadrži mogućnost zaustavljanja (Block) ili zanemarivanja (Ignore), kojima se zaustavljaju daljne poruke od neželjenih korisnika.
• Ako je reč o nekome ko je jednostavno dosadan, blokiranje poruka najčešće je dovoljno da se problem zaustavi. No, ako je posredi osoba koja iznosi stvarne pretnje, važno je da dete o tome obavesti odraslu osobu u koju ima poverenja.
• Obratite pažnju i budite svesni pokazuje li Vaše dete uznemirenost nakon vremena provedenog na internetu. Obratite pažnju na komentare deteta ili promene u odnosima s prijateljima. Moguće je da će biti tajnoviti, nerado govoriti o svojim „on-line" aktivnostima.
• Razgovarajte s detetom i pokušajte da razumete na koje se načine i za koje aktivnosti koristi internetom.
• Ograničite korišćenje računara tokom dana. Dobro je uvesti jasna pravila, npr. nema računara pre škole, pre spavanja, za vreme obroka ili pre nego što je urađen domaći.
• Naučite dete da ne prosleđuje niti komentariše sadržaje koji mogu nekoga povrediti.
• Razgovarajte s detetom o tome kada treba, a kada ne treba čuvati tajnu pred roditeljima, upozorite ga da s nepoznatim osobama (uključujući i one koje poznaje putem interneta) nije dobro imati tajne. Takođe recite da, kad se oseća neugodno ili zbunjeno zbog nečega što je doživelo, uvek može razgovarati s Vama.
• Razgovarajte s detetom o opasnostima interneta i naučite ga da ne ostavlja lične podatke ni fotografije na internetu i ne dogovara susrete s nepoznatim ljudima. Ako dete jako želi da se upozna s osobom koju je upoznalo preko interneta, naglasite da to mora biti na javnom mestu i da nikako ne ide samo. Tražite da na prvi susret povede nekoliko drugova i drugarica ili odraslu osobu kojoj vjeruje.
• Objasnite deci i mladima opasnosti slanja svojih slika putem interneta, kao i pojam dečje pornografije. Nikad se ne zna šta će druga osoba učiniti sa slikama. Uz malo veštine i s osnovnim grafičkim programima moguće su razne fotomontaže. Objasnite im, da kad jednom pošalju fotografiju, nad njom više nemaju kontrolu, ne znaju što se dalje s njom događa. Naglasite da ne smeju slati svoje fotografije bez dogovora s Vama.
• Naglasite svojoj deci kako oni nisu krivi ako postanu žrtve elektronskog nasilja. Recite da im nećete zbog toga oduzeti pravo na korišćenje računara – to je jedan od mogućih razloga zbog kog deca ne govore odraslima kad postanu žrtve nasilja na internetu.
• Umesto same zabrane deci i mladima da ne iznose lične informacije, važno ih je naučiti kako ograničiti pristup drugih tim informacijama.
• Naučite više o internetu i osnovnim pojmovima koji se koriste u virtuelnom svetu, tako da možete razgovarati s decom o njihovim aktivnostima i iskustvima, ali i lakše razumeti virtuelni svet u kom deca odrastaju, a koji je puno drugačiji od onoga koji Vi poznajete.
Izvor: UNICEF Srbija
• Većina četova sadrži mogućnost zaustavljanja (Block) ili zanemarivanja (Ignore), kojima se zaustavljaju daljne poruke od neželjenih korisnika.
• Ako je reč o nekome ko je jednostavno dosadan, blokiranje poruka najčešće je dovoljno da se problem zaustavi. No, ako je posredi osoba koja iznosi stvarne pretnje, važno je da dete o tome obavesti odraslu osobu u koju ima poverenja.
• Obratite pažnju i budite svesni pokazuje li Vaše dete uznemirenost nakon vremena provedenog na internetu. Obratite pažnju na komentare deteta ili promene u odnosima s prijateljima. Moguće je da će biti tajnoviti, nerado govoriti o svojim „on-line" aktivnostima.
• Razgovarajte s detetom i pokušajte da razumete na koje se načine i za koje aktivnosti koristi internetom.
• Ograničite korišćenje računara tokom dana. Dobro je uvesti jasna pravila, npr. nema računara pre škole, pre spavanja, za vreme obroka ili pre nego što je urađen domaći.
• Naučite dete da ne prosleđuje niti komentariše sadržaje koji mogu nekoga povrediti.
• Razgovarajte s detetom o tome kada treba, a kada ne treba čuvati tajnu pred roditeljima, upozorite ga da s nepoznatim osobama (uključujući i one koje poznaje putem interneta) nije dobro imati tajne. Takođe recite da, kad se oseća neugodno ili zbunjeno zbog nečega što je doživelo, uvek može razgovarati s Vama.
• Razgovarajte s detetom o opasnostima interneta i naučite ga da ne ostavlja lične podatke ni fotografije na internetu i ne dogovara susrete s nepoznatim ljudima. Ako dete jako želi da se upozna s osobom koju je upoznalo preko interneta, naglasite da to mora biti na javnom mestu i da nikako ne ide samo. Tražite da na prvi susret povede nekoliko drugova i drugarica ili odraslu osobu kojoj vjeruje.
• Objasnite deci i mladima opasnosti slanja svojih slika putem interneta, kao i pojam dečje pornografije. Nikad se ne zna šta će druga osoba učiniti sa slikama. Uz malo veštine i s osnovnim grafičkim programima moguće su razne fotomontaže. Objasnite im, da kad jednom pošalju fotografiju, nad njom više nemaju kontrolu, ne znaju što se dalje s njom događa. Naglasite da ne smeju slati svoje fotografije bez dogovora s Vama.
• Naglasite svojoj deci kako oni nisu krivi ako postanu žrtve elektronskog nasilja. Recite da im nećete zbog toga oduzeti pravo na korišćenje računara – to je jedan od mogućih razloga zbog kog deca ne govore odraslima kad postanu žrtve nasilja na internetu.
• Umesto same zabrane deci i mladima da ne iznose lične informacije, važno ih je naučiti kako ograničiti pristup drugih tim informacijama.
• Naučite više o internetu i osnovnim pojmovima koji se koriste u virtuelnom svetu, tako da možete razgovarati s decom o njihovim aktivnostima i iskustvima, ali i lakše razumeti virtuelni svet u kom deca odrastaju, a koji je puno drugačiji od onoga koji Vi poznajete.
Izvor: UNICEF Srbija